RE: Sto radite trenutno?

#3991 von Morska vila , 18.06.2012 09:33

pijem kavu

i bas mi je fina prefina

 
Morska vila
Besucher
Beiträge: 3.069
Registriert am: 26.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#3992 von renata , 21.06.2012 18:42

---ceshem pizdu

i bas mi je fina prefina

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#3993 von choko , 25.06.2012 00:52

 
choko
Besucher
Beiträge: 1.041
Registriert am: 01.01.2012


RE: Sto radite trenutno?

#3994 von choko , 25.06.2012 00:53

 
choko
Besucher
Beiträge: 1.041
Registriert am: 01.01.2012


RE: Sto radite trenutno?

#3995 von Bodulski galeb , 25.06.2012 13:37

Zitat von renata
---ceshem pizdu

i bas mi je fina prefina



aaaaaaaaaaaaaaaa ................


ps:a ja mislio da Renči fina , prefina

 
Bodulski galeb
Besucher
Beiträge: 1.974
Registriert am: 19.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#3996 von renata , 01.07.2012 14:08

Citam ovaj clanak
http://www.posavski-obzor.info/kultura/m...isak-stereotipa

Zitat
RVATI IZ BIH PODCIJENJENI SU I AKO SU DALI BRILJANTAN NIZ UMJETNIKA I INTELEKTUALACA

Kada je Džeba džipom zgazio cvijeće ispred HNK, bio je HERCEGOVAČKI PRIMITIVAC, kada je Čilić pobijedio, bio je HRVAT KOJI JE OSVOJIO PARIZ

piše::::: MILAN JAJČINOVIĆ, Obzor

Prije 20 godina u Bosni i Hercegovini živjelo je 766 tisuća Hrvata. Danas, nakon rata, prema nepouzdanim statistikama u toj ih državi živi oko 500 tisuća. Dvadesetak godina kasnije, i bez ratnih pustošenja i progona, unatoč „mirnoj Bosni", moglo bi ih biti još i manje. Hrvati u BiH postaju sve demografski beznačajniji. A nakon Daytona i pravno-političke države karikature, gdje im političke predstavnike mogu birati i drugi, Hrvati su, poslije biološkoga prorjeđivanja, i pred mogućnošću političkog „odumiranja na rate", suočeni i s mogućnošću da u Bosni i Hercegovini nestanu i kao politički narod.
U Hrvatskoj kao da se ozbiljno i ne shvaća što se u susjednoj državi s Hrvatima događa. I u tzv. visokoj politici i među tzv. običnim ljudima. Kao da se do kraja ne poima koliko bi hrvatska „borba za opstanak" u BiH mogla suštinski i dugoročno utjecati i na Hrvatsku. Pa čak imati i sudbinskoga utjecaja na ukupnu hrvatsku budućnost. Jer demografsko smanjivanje Hrvata u BiH i sve manji dolazak Bosanaca i Hercegovaca na hrvatske fakultete i nakon njih ostajanje u Hrvatskoj (posebice u Zagrebu) nije samo hrvatski biološki gubitak. To je i ukupni hrvatski intelektualni gubitak, mnogo veći nego što se u Hrvatskoj često i sluti. BiH je Hrvatskoj (bila) i biološki i intelektualni, odnosno duhovni rezervoar. Iz nje su u Hrvatsku pristizali Hrvati iz oba starčevićanska kulturna kruga... i ne samo Hrvati.

Dobro su se snašli

U Hrvatskoj je politički interes za Bosnu i Hercegovinu počeo kopnjeti otkad je prihvaćen politički stereotip da je „Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu". Iz možda i pretjerane brige početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, otišla je poput klatna na sasvim suprotnu stranu, pa je svaki hrvatskiji govor o Hrvatima u BiH postao određenom mjerom političkoga primitivizma. Paternalistički se odnos službene hrvatske politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, možda i zbog velikoga broja Hercegovaca u njoj, obuzetih idejom stvaranja hrvatske države, ubrzo pretvorio u stereotip o Hercegovcima. Počelo je s „bilim čarapama" i „rodijacima" da bi se s vremenom, zbog nekih „koji su se dobro snašli", došlo ne samo do prezirnoga odnosa prema Hercegovcima nego i do svojevrsnoga rasizma prema njima, pa ih se znalo tretirati i kao neku vrstu zaostalih hrvatskih domorodaca. Zbog nekolicine koji su stršili - politički, imovinski ili kulturološki - po načelu pars pro toto svi su Hercegovci, pa i pošteni, kulturni i obrazovani, podvedeni pod rasistički stereotip ,,ti Hercegovci".
U Hrvatskoj su mnogima postali univerzalni krivci za sve: od ostanka bez posla do slaboga uroda pšenice. U tome odnosu prema Hercegovcima bilo je i svojevrsnoga licemjerja. Onima kojima su smetali hercegovačko rodoljublje u politici, poduzetništvo u gospodarstvu ili ikavica na ulici nisu smetali Hercegovci u hrvatskim reprezentacijama.
Ne smetaju im ni danas - Marin Čilić, Denis Buntić, Mirko Alilović... Najzornije je taj dvolični odnos prema Hercegovcima svojedobno predočio dr. Nino Raspudić, usporedivši javni odnos prema tipu koji je džipom zgazio cvijeće ispred HNK i odnos prema Čiliću. Kada je tip ludovao ispred kazališta, novine su pisale o „hercegovačkom primitivcu" koji je gazio cvijeće, a kada Čilić pobjeđuje, onda on nije Hercegovac nego „Hrvat koji je osvojio Pariz". Sličan je odnos i prema bosanskim Hrvatima u Hrvatskoj. Zapravo je negdašnji negativni stereotip kojim se stigmatiziralo Hercegovce prenesen na njih. Što su bosanski, odnosno bosanskoposavski Hrvati poduzetnici - Antunović, Matić, Pipunić, Zubak, BiIjecki... - u Hrvatskoj postajali gospodarski uspješniji, to ih je više počeo pratiti klišej da su „povezaniji i gori od Hercegovaca", da „oni samo šargijaju".
Spada li u 'šargijašku kulturu' operna diva Ljiljana Molnar Talajić, rođena u Bosanskom Brodu, vrsna književnica Julijana Matanović, rodom iz Gradačca, glumački izniman Ivo Gregurević, rođen u Donjoj Mahali kod Orašja, seriozni Kruno Šarić, podrijetlom iz Dervente!?
A u ovdašnjoj hrvatskoj mentalnoj nehajnosti taj omalovažavajući klišej prati Hrvate iz Bosanske Posavine. U takvoj ignorantskoj kulturi i Hercegovci nisu samo pravi Hercegovci, tj. oni koji dolaze iz nje, nego i svi koji su iz Livna, Tomislavgrada, Šuice, Rame.., pa i hrvatski južnjaci iz Dalmatinske zagore; od Vrlike do Vinjana Donjih! Pa tako vjerojatno i slikari iz Livna Ivica Šiško i Ivica Propadalo.
Kada se letimice, s velikom mogućnošću da se neke i previdi, pogleda koji su Bosanci i Hercegovci od samostalnosti Hrvatske obilježili hrvatski sport i njegove uspjehe, onda je popis zaista impresivan. Barjaktar joj je predvodnik legendarni Ćiro, slijedili bi ga njegovi „sinovi", osvajači trećega mjesta na svijetu Sarajlija Mario Stanić i Hercegovci Zvonimir Soldo i Krunoslav Jurčić, Banjolučani, osvajači prvoga rukometnoga zlata Zlatko Saračević, Božidar Jović i Irfan Smailagić, njihov nekadašnji sugrađanin koji je dosegao svjetske teniske vrhove Ivan Ljubičić, bivši i sadašnji nogometni reprezentativci braća Kovač, odnosno Vedran Ćorluka i Mladen Petrić, rukometaši Mirko Alilović i Denis Buntić... Bez mnoštva sportaša rođenih u BiH hrvatska bi sportska enciklopedija bila trajno i tragično manjkavom. Bez „ljudi od knjige" intelektualna i umjetnička još i više. Koliko je značajnih osoba podrijetlom iz Bosne i Hercegovine iza sebe ostavilo svijetli trag u hrvatskoj znanosti, politici, kulturi... Fadil Hadžić, kao egzemplar svestranosti, ostavio je takve tragove u filmu, novinarstvu, literaturi, kazalištu i u slikarstvu. Na filmu i u kazalištu nekoliko su desetljeća akterima bili rodom Banjolučani Ljubica Jović i već dugo pokojni Kruno Valentić, a na estradi nezaobilazni skladatelj Zrinko Tutić. Može li se hrvatsko glumište danas zamisliti bez Ive Gregurevića, Mustafe Nadarevića, Matka Raguža, Tarika Filipovića, Dragana Despota...? A svi su oni rođeni u BiH. Kao i hrvatski pjesnički klasici Antun Branko Šimić i Nikola Šop. U hrvatskoj su književnosti zavidna mjesta osigurali i Anđelko Vuletić, Veselko Tenžera, Enes Kišević, Stjepan Čuić, Mile Stojić, Julijana Matanović, Miljenko Jergović, Mile Pešorda...
Koliko je pak u hrvatskim vladama bilo osoba rođenih u BiH? Toliko da je to mnoge iritiralo. Posebno se apostrofiralo njih troje: ratnoga ministra obrane Gojka Šuška, ministricu prosvjete Ljilju Vokić i ministra financija Borislava Škegru. Škegru se dugo ružilo kao zloduha koji je uveo PDV, a kada su se naredali slijednici na njegovu ministarskom mjestu, tek se tada uvidjelo da je Škegro za njih bio ekonomski lumen. I na Ljilju Vokić se jamralo, pokušavalo je se čak i po crti urbanoga rasizma diskreditirati kao patrijarhalnu poslušnicu, a ona je pokazala da je i samosvjesna i samostalna i sposobna. Osporavan je i za života i poslije smrti bio i ministar Šušak jer da je bezvezni pizza-majstor. Njegovi protivnici jedino nikako da objasne kako je netko tako bezvezan mogao naoružati Hrvatsku, dobiti rat i biti prijatelj nekoga tako beznačajnoga kao američki ministar obrane William Perry! U Zagrebu su intelektualno značajnima postali i mnogi koji su na zagrebački Glavni kolodvor nekoć stigli 'vlakom preko Bosne' i u Zagrebu postali sveučilišnom elitom, univerzitetskim profesorima. Poput Vlade Jukića, Asima Kurjaka, Zdravka Mandića, Milana Kujundžića, Mirjane Kasapović, Nine Raspudića…

Malo nade za nobelovca

Profesorica Kasapović, rodom iz Vareša, bila je najbolja u najboljoj generaciji Fakulteta političkih znanosti. Tako je nastavila briljantan niz zagrebačkih i hrvatskih intelektualaca podrijetlom iz Bosne, od. mnogojezičnoga znalca, književnoga prevoditelja Josipa Tabaka do mudroznanca, jezikoslovca i enciklopedista Tomislava Ladana. Bosna i Hercegovina nisu Hrvatskoj davale samo „ljudski materijal" nego su mnogi iz nje postali najvrsnija intelektualna sol Hrvatske. Uostalom, od tri hrvatska nobelovca - Lavoslav Ružička, Ivo Andrić i Vladimir Prelog - dvojica, Andrić i Prelog, rođeni su u Bosni. S obzirom na preostali broj Hrvata u BiH, malo je vjerojatno da će se među njima roditi još koji nobelovac.

Obzor

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#3997 von renata , 01.07.2012 14:13

Zitat von Bodulski galeb

Zitat von renata
---ceshem pizdu

i bas mi je fina prefina



aaaaaaaaaaaaaaaa ................


ps:a ja mislio da Renči fina , prefina






Sam mislio sam se ubio.


Rekohti, pre-dra-su-da.


Prvo
upoznaj
zatim
(pro)misli
a poslije
sam prosudi.

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#3998 von Labudica , 04.07.2012 23:22

Zitat von Bodulski galeb

Zitat von renata
---ceshem pizdu

i bas mi je fina prefina



aaaaaaaaaaaaaaaa ................


ps:a ja mislio da Renči fina , prefina





Na osnovu jedne rijeci, dolazis do zakljucka?hm

Zaboravih napisat pijem kavu.

 
Labudica
Besucher
Beiträge: 398
Registriert am: 23.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#3999 von Bodulski galeb , 07.07.2012 16:26

Zitat von renata

Zitat von Bodulski galeb

Zitat von renata
---ceshem pizdu

i bas mi je fina prefina



aaaaaaaaaaaaaaaa ................


ps:a ja mislio da Renči fina , prefina






Sam mislio sam se ubio.


Rekohti, pre-dra-su-da.


Prvo
upoznaj
zatim
(pro)misli
a poslije
sam prosudi.




Sve 5 , Tupka ... to je samo još jedna nijansa virtualne tebe

ps:ova je malo blaža od ghost ,ali isto tako navučena na link-ove i sl.

 
Bodulski galeb
Besucher
Beiträge: 1.974
Registriert am: 19.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#4000 von Kamilica , 07.07.2012 20:48

cekam da odu gosti

 
Kamilica
Besucher
Beiträge: 9.890
Registriert am: 02.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#4001 von renata , 14.07.2012 23:44

Upravo procitala ovaj fenomenalni intervju s meni omiljenim Ivicom Solom.



http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac479....e_kamo_pobjeci_

Zitat







Program na kojem je francuski predsjednik Hollande dobio izbore veoma je sličan lepenovskom / Europa će uskoro postati najveća prijetnja daljnjoj demokratizaciji Hrvatske / Premijer Milanović nedavno je izjavio da je demokracija nužno zlo / Ne bih se čudio da Hrvatska uskoro dobije prinudnog ili stečajnog upravitelja / Najmoćniji i najbogatiji ljudi u Hrvatskoj su odreda oni čiji su se očevi u Savezu komunista definirali kao „tehnomenadžeri” / Kapitalizmu su profiti privatni, a dugovi javni /
Zagrebačka banka potpuno kontrolira tiskane medije, o Todoriću i Vlahoviću da i ne govorim / Komunistički mentalitet čini hrpa nekompetentnih komesara koji sustavno uništavaju sve / Inoslav Bešker ili netko od njegovih krivotvorio je svoju talijansku iskaznicu stavivši na nju fotografiju generala Ante Gotovine / U današnjoj Hrvatskoj mračna komunistička prošlost se ne kažnjava, već nagrađuje / Komunistička zlatna mladež danas u nas dominira politikom, kulturom, novinarstvom...


Doktor teologije i predavač na kulturologiji na osječkom Sveučilištu Josip Juraj Strossmayer te novinar Ivica Šola već godinama svojim tekstovima usrećuje, osvještava i nerijetko uzbunjuje dobar dio hrvatske javnosti. Svijest o stanju društva i hrabrost da kaže o čemu se mnogi boje govoriti povod je ovom razgovoru.


snimio AT

Gospodine Šola, je li hrvatsko društvo demokratsko?
Jest. O kvaliteti demokracije pak možemo govoriti.

Dakle, ipak...?
Demokracija je politički ideal, kao i pravednost, sloboda, itd., pa isti ideal demokracije nije jednak u Švicarskoj, Rusiji ili Hrvatskoj. Hrvatska je mlada demokracija i često smo nestrpljivi, čak i samopljuvački raspoloženi mjereći se sa zemljama s višestoljetnim demokratskim i parlamentarnim tradicijama koje, unatoč tome, bilježe ozbiljne demokratske boljke, od raznih partitokratskih inačica demokratskog deficita sve do gušenja elementarnih sloboda svojih građana.

Primjerice?
Pogledajte samo izljeve ksenofobije i rasizma u zemljama „Stare Europe“ koji su dobili parlamentarni, demokratski legitimitet. Ili Englesku, gdje je besperspektivna mladež koja prosvjeduje na njihovim ulicama nazivana vandalima, a njihovi vršnjaci, prosvjednici u arapskim zemljama „buditeljima demokracije“.

Zato nam često sole pamet mnogo gori od nas, ali moćniji i utjecajniji?
Da. Naježim se kada nam Francuzi, Englezi, Talijani… drže prodike o nacionalizmu. Program na kojem je francuski predsjednik Hollande dobio izbore veoma je sličan lepenovskom, ali ga ne nazivaju nacionalističkim, već „frankocentričnim“. Stara kurvetina Europa, kako joj je komplimentirao Stanko Lasić, postat će uskoro najveća prijetnja daljnjoj demokratizaciji Hrvatske.

Zašto?
Premda je uloga Europe ambivalentna, u nas se naglašavaju samo pozitivni aspekti. Točno je da nas je proces pristupanja EU više uljudio na mnogim područjima, no isto će tako sve dublje ucjepljenje u EU smanjivati prostor demokratskog odlučivanja o mnogim pitanjima važnim za život društva, od poljoprivrede do obiteljske ili socijalne politike. Kontrolirat će nas oni koje nitko ne kontrolira, pravila će nam nametati oni koji se sami drže istih pravila samo kada im odgovaraju, pa ti onda razvijaj demokraciju i demokratske procese! Kako sada stvari stoje, ne samo u slučaju Hrvatske, više Europe znači manje demokracije.

Bit će mnogo forme, a malo sadržaja?
Problem je kao i posvuda u Europi, pa i svijetu: ako demokratizaciju društva ne prati demokratizacija kapitala, ako je kasta bogatih sve uža i sve bogatija, a mase sve siromašnije, ako srednji sloj nestaje, ne možemo govoriti o bajnoj budućnosti demokracije, već o dirigiranom društvu po mjeri kapitala.

Zar slično nije bilo i dosad?
Jest, ali je jak srednji sloj građanstva u Europi ipak bio jamac solidnoga demokratskog standarda. Reduciranje kapitalizma na financijski kapitalizam dodatno ojačava negativne procese kojih je i naša država sastavni dio.

Očigledno živimo u vremenu kada su stari modeli potrošeni, a novih nema.
Taj nedefinirani prostor uvijek je bio idealna klima za nastanak monstruma. Nadam se ipak da ovaj put to neće biti slučaj, iako neki monstrumčići u Europi već pomaljaju glave, a za neke od njih je i novi srpski predsjednik Toma Grobar umjerena struja. Čitajući neke Wildersove, Bossijeve… govore, zgrozio sam se. Breivika promatram kao patološku manifestaciju određenog dijela širokog raspoloženja u Europi. S druge pak strane, bojim se da je Grčka tek pokus eutanaziranja demokracije u korist tehnokracije i globalne financijske mafije koja i u Hrvatskoj dere ljudima kožu. Uz našu asistenciju, dakako. Čini se da je mnogim tehnokratima demokracija tek nužno zlo, skupa je i dosadna, kako je i naš premijer Milanović nedavno izjavio.

Hoće li i Hrvatska uskoro dobiti nekog prinudnog upravitelja, bankara, kao Grčka i Italija?
Ne bih se čudio da Hrvatska uskoro dobije prinudnog ili stečajnog upravitelja. No prije toga treba ubiti samopouzdanje naroda – ne mislim tu samo na hrvatski narod – i reći mu da nije zaslužio slobodu, da ne zna vladati svojom sudbinom, svojom državom, da su kao nacija skup parazita koji preživljavaju dobrotom bankara, a ne obrnuto. Tako i u meni ponekad proradi monstrum pa postanem sklon razmišljanjima o renacionalizaciji banaka, koje su ionako ukradene narodu od njegova novca, renacionalizaciji telekomunikacija..., i svega onog blaga koje je za sitniš izručeno europskim grabežljivcima koji ovdje rade sve one muljaže u poslovanju koje ne smiju u svojim matičnim državama. Ova je kriza pokazala čemu služi građanin, porezni obveznik.

Čemu služi?
On je tu da krpa bankarske dugove u sustavu u kojem su profiti privatni, a dugovi javni. U svemu tome, dakle, demokracija je tek korist jačega.

Jesmo li barem na putu da se oslobodimo komunističkoga mentaliteta?
Kakav komunistički mentalitet! Pogledajte najmoćnije i najbogatije ljude u Hrvatskoj, sve su to odreda deideologizirani ljudi koji su se kao i njihovi očevi u Savezu komunista već tada definirali kao „tehnomenadžeri“, koji su se, dok su raji servirali sukob ustaša i partizana, crvenih i crnih, bavili sasvim nekomunističkim i nesocijalističkim djelatnostima: zgrtanjem kapitala i vlasništva narodne imovine.
Oni su pobjednici tranzicije jer su tranziciju odradili davno prije tranzicije, još dok se ona nije ni nazirala, dok su se lupetale samoupravljačke parole na radničkim savjetima. Njihov je svaki „mentalitet“ i svaki sustav. Oni drže sve u šaci, od medija do politike. Npr. Zagrebačka banka potpuno kontrolira tiskane medije, o Todoriću i Vlahoviću da i ne govorim. Njihov jedini mentalitet je bio i ostao novac, briga njih i za komunizam i za demokraciju. Što je za takvu vrstu ljudi razumljivo, i zapravo im se nema što prigovoriti.

Ipak su oni dio komunističkoga mentaliteta i komunistička nomenklatura.
Ono što se smatra pod komunističkim mentalitetom vidljivo je ponajviše u političkim strankama i državnim poduzećima u kojima nema nikakve meritokracije, već skup partijskoga kadroviranja, hrpa nekompetentnih komesara i komitetlija koji sustavno uništavaju javna poduzeća i druge javne institucije. Sadašnja vlast tako smjenjuje ljude, od HEP-a do drugih, iako su pokazali dobre rezultate, jer ne pripadaju vladajućim partijama. Pokornost partiji važnija je od kompetencija. Ili „slučaj Holy“. Ništa novoga



Zitat
A mediji o tome uglavnom šute ili pišu o nevažnim sitnicama.
Nikakvo čudo. U većinskom dijelu medija prevladava garnitura stasala u komunizmu koja je u sprezi s politikom sustavno sprečavala bilo kakav lustracijski proces na pravnim i proceduralnim temeljima koji bi dekomunizirao društvo, a mnoge aktere javne scene stavio u njihove prave okvire, nimalo ružičaste. Da ne govorim o masovnim zločinima koje su činili, u njima sudjelovali ili ih opravdavali. Štoviše svoju prošlost su tako ofarbali da su svi zapravo bili žrtve bivšeg sustava, pa navode kojekakve bizarne primjere o seksu i kontracepciji kao uzroku „progona“, kao Žarko Puhovski i slični društveni fenomeni koji su u komunizmu napravili karijeru baš kao „progonjeni“ kadrovi. Mo’š si mislit. Nemaju k tome ni trunčice srama.



Zitat
Soros je u jednoj knjizi napisao da su nacionalisti u bivšim komunističkim državama divni ljudi koje treba udaljiti od vlasti jer se opiru liberalnom kapitalizmu. Je li to točno?
Ne znam za tu njegovu misao. Ako je točna, onda je ona dio njegova širokog, ciničnog i mizantropskog vokabulara. On je globalna karakterna inačica Stipe Mesića, pet godina radi i priča jedno, onda drugo, sasvim suprotno. Najprije kao špekulant rabi sve koristi sustava protiv kojeg se potom bori; stari mizantrop „indijancima“ koje je opljačkao izvozi filantropiju. Kao što je i njegovo „otvoreno društvo“ otvoreno samo za istomišljenike. Pogledajte samo vokabular i razinu netolerancije koju su pokazivali njegovi medijski plaćenici u Hrvatskoj. Mene je jedan od njih nazvao „kurvinim sinom“ i pripisivao riječi koje nikada nisam napisao. Zamislite vladavinu takvih ljudi i njihove „otvorenosti“? Sve ozbiljne države gdje je Soros nešto docirao ili petljao dale su mu fus u guz.




Zitat
Znači li to da su na mnogim područjima ljudska prava postala farsa?
Od globalne politike do „običnog čovjeka“ ljudska prava postala su doista farsa, a kod mnogih udruga sasvim dobra vrsta biznisa. Imao sam nedavno prijateljsku raspravu s jednim vrsnim teologom, koji smatra da su ljudska prava korak bliže prema ostvarenju Kraljevstva Božjeg, no nisam siguran je li vrag ipak bolje shvatio manipulativnu moć koji ovaj, po sebi dobar koncept, nosi u sebi. U ruskoj literaturi, od Berdjajeva preko Dostojevskog do Solovjova, Antikrist je dobrotvor, ljudskopravaški aktivist koji ljudima nudi kruh, no potiho uzima dušu, tako da im se kruh na koncu zgadi.




Zitat
Vi ste za kulturni asketizam?
Ne znam. Kultura, bilo koje vrste, zahtijeva askezu, pobožnost beskorisnosti, ona nije „posao“, što ne znači da se od nje ne može ili ne treba živjeti. Takvo što, ne samo u Hrvatskoj, tu i tamo primijetim tek u tragovima. Po današnjim kriterijima Kant nikada ne bi postao sveučilišni profesor, a Kafka bi pored Tomića i Jergovića teško dobio kolumnu u Jutarnjem, štoviše, ismijavali bi ga. U tom smislu, bio bih najsretniji kada, ne samo u hrvatskom društvu, kultura ne bi imala nikakve uloge ni svrhe osim kulture same, ili da osvoji barem trunčicu više beskorisnosti i neslužnosti od aktualnog stanja.

Koja bi bila uloga HAZU-a, književničkih udruga, Matice hrvatske i Ministarstva kulture u kreiranju hrvatske kulture?
Ništa posebno, samo da njuškaju okolo i prepoznaju uistinu najbolje i stvaraju okvir za razvoj takvih, a ne da rade tako da istinski najbolji često odbijaju njihova „pokroviteljstva“ i promicanja. U tom smislu, želio bih skrenuti pozornost na zabrinjavajući fenomen s drugog, meni bliskog područja. Razgovarao sam s jednim vatikanskim dužnosnikom o politici imenovanja biskupa u svijetu, jer dolazi sve lošiji kadar. On mi kaže da papa svakodnevno čupa kosu jer najbolji ljudi odbijaju prihvatiti promaknuća. Slično je i u našoj kulturi. Usporedite samo Viktora Žmegača i Ivu Goldsteina u smislu članstva u HAZU-u. Ovaj drugi grebao je rukama i nogama ne bi li se tamo uguzio, Žmegač je pak toliko tih i nenametljiv da je tek pod stare dane šira javnost uopće zapazila da postoji. Ako „goldštajnizam“ već nije ozbiljno nagrizao spomenute institucije, ima nade za njih i za nas.

Ministrica Zlatar predlaže zakon o HRT-u koji bi praktički odstranio svaki oblik utjecaja javnosti na televiziju. Čemu to vodi?
Ministrica Zlatar tipičan je primjer onoga što je Radovan Ivšić nazivao službadijom. Ona je obični vojnik partije s kojom provodi neku vrstu kulturkampfa ili kulturne revolucije. Kao da sve počinje s njima, po principu prije mene potop, prije mene ništa nije valjalo. Pa onda oderi, odsijeci, smijeni! Dosad je njezina jedina vidljiva „kulturna politika“ čisti biologizam „naših i vaših“, dakle, suprotno od svega što pojam kulture označava.





http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac479....e_kamo_pobjeci_

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#4002 von Bodulski galeb , 15.07.2012 10:10

Što radim trenutno...

Zapanjeno i zamišljeno razmišljam o izvorima koji napajaju Tupavu i njen nagon da nam ovdje konstantno drži lekcije kroz nekoliko nick-nejmova i time ubija našu glavnu namjeru koja bi u stvari trebala trebala biti : opušteno zajebavanje

Da se osvrnem na dotičnog :

Zanimljivo da taj gospodin nigdje nije spomenuo PLJAČKU i postratno GOSPODARSKO RAZARANJE HRVATSKE od strane jedne partije većinom sastavljene od reformiranih komunjara koji su uzgred budi rečeno postali veći katolici i od pape iako lopovi do srži , a sve to uz blagoslov RKC-e koja se samo jednom zaletila pa rekla tamo nešto o nekakvom "grijehu struktura" koju običan narod nije ni mogao shvatiti jer je bila toliko uvijena da je u stvari ispala jadna.

Iako je rekao par stvari koje stoje posebice ovo o europskim velesilama , polako mi taj Šola ipak klizi u skupinu sa Milanom Ivkošićem , Kuljišom ,a to je Recycle bin

Daj se malo opusti Tupka

 
Bodulski galeb
Besucher
Beiträge: 1.974
Registriert am: 19.03.2009


RE: Sto radite trenutno?

#4003 von renata , 15.07.2012 11:22

Ne bi bio Bodulski galeb kad on ne bi drzao drgima pridike i propovjedi sto i kako trebaju raditi!!!!

Zasto bodulskog galeba smeta sto renata radi?

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#4004 von renata , 15.07.2012 11:28

Zitat
Da se osvrnem na dotičnog :

Zanimljivo da taj gospodin nigdje nije spomenuo PLJAČKU i postratno GOSPODARSKO RAZARANJE HRVATSKE od strane jedne partije većinom sastavljene od reformiranih komunjara koji su uzgred budi rečeno postali veći katolici i od pape iako lopovi do srži , a sve to uz blagoslov RKC-e koja se samo jednom zaletila pa rekla tamo nešto o nekakvom "grijehu struktura" koju običan narod nije ni mogao shvatiti jer je bila toliko uvijena da je u stvari ispala jadna.



Koliko mi je poznato u Hrvatskoj postoji Katolicka crkva u Hrvata.
RKC je termin koristen od strane komunisticke partije.

Uputi pitanje covjeku koji je vodio intervju u Maticu sa Ivicom Solom i pitaj zasto ga nije pitao to sto tebe svrbi.

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


RE: Sto radite trenutno?

#4005 von renata , 15.07.2012 11:36

Zitat
Šola ipak klizi u skupinu sa Milanom Ivkošićem , Kuljišom ,a to je Recycle bin



Ovo je zaista vic. Autor ne argumentira i ne obrazlaze zasto je nesto tako kako on tvrdi.
To je jednostavno tako, zato sto on to tako kaze. I zato sto on tako kaze, to je dogma, zakon!!!
Po istom principu funkcionira i Kuljis, on jednostavno tvrdi, a kad ga se isamara s cinjnicama onda izvrce na salu. Lose, lose.

 
renata
Besucher
Beiträge: 638
Registriert am: 31.03.2012


   

Prohujalo s vihorom, ozivijelo s fejsbukom
na danasnji dan..

Xobor Xobor Forum Software
Einfach ein eigenes Forum erstellen
Datenschutz