Knjizevnost i poezija » Vesna Parun

Vesna slavi sutra svoj 87 rodjendan...slusala sam danas na hrt-u da je jako dobra pijesnjikinja..da cak ima prijedloga za Nobelovu nagradu od nekoliko zemalja...ajde vi koji poznate njezinu poeziju, postavite tu nesto da citam malo..inace ja je nepoznam..trazim po netu ali nemogu nigdje naci ...mozda netko od vas nadje..

Zitat von zuja

---

Vesna slavi sutra svoj 87 rodjendan...slusala sam danas na hrt-u da je jako dobra pijesnjikinja..da cak ima prijedloga za Nobelovu nagradu od nekoliko zemalja...ajde vi koji poznate njezinu poeziju, postavite tu nesto da citam malo..inace ja je nepoznam..trazim po netu ali nemogu nigdje naci ...mozda netko od vas nadje..

---

-Zujo nepoznavat nekoga il nesto nije sramota nit neznanje al rec za nekoga tko je toliko poznat da na netu nemozes nac ni slova o njemu je...neznam sta da kazem

-

Vesna Parun rodjena je 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu blizu Sibenika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vesna_Parun

-tako da ne prepisivam sve a ko ce to ispocetka pisat.Sad mozemo nastavit

ma nasla sam dosta o njzinoj biografiji...ali ne i nezine pjesme...kuzissssssssssssssssss

Zitat von Misko

---

Vesna Parun rodjena je 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu blizu Sibenika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vesna_Parun

-tako da ne prepisivam sve a ko ce to ispocetka pisat.Sad mozemo nastavit

---

ma to sam sve procitala...i jos puno toga ali nisam nigdje nasla zbirku njezinih djela...joj Misko nemoj me krivo razumiti..pa nisam ja isla u hrvatskoj u skolu....

-ajde dobro,necemo se sad o ovome ovdje raspravljat.Cim mi proradi drugi pc onda cu pisat ovdje

Ti koja imaš ruke nevinije od mojih

Ti koja imaš ruke nevinije od mojih
i koja si mudra kao bezbrižnost.
Ti koja umiješ s njegova čela čitati
bolje od mene njegovu samoću,
i koja otklanjaš spore sjenke
kolebanja s njegova lica
kao što proljetni vjetar otklanja
sjene oblaka koji plove nad brijegom.

Ako tvoj zagrljaj hrabri srce
i tvoja bedra zaustavljaju bol ,
ako je tvoje ime počinak
njegovim mislima , i tvoje grlo
hladovina njegovu ležaju ,
i noć tvojega glasa voćnjak
još nedodirnut olujama .

Onda ostani pokraj njega
i budi pobožnija od sviju
koje su ga ljubile prije tebe.
Boj se jeka što se približuju
nedužnim posteljama ljubavi .
I blaga budi njegovu snu
pod nevidljivom planinom
na rubu mora koji huči.

Šeći njegovim žalom.Neka te susreću
ožalošćene pliskavice.
Tumaraj njegovom šumom.Prijazni gušteri
neće ti učiniti zla.
I žedne zmije koje ja ukrotih
pred tobom biti će ponizne .

Neka ti pjevaju ptice koje ja ogrijah
u noćima oštrih mrazova.
Neka te miluje dječak kojega zaštitih
od uhoda na pustom drumu .
Neka ti miriše cvijeće koje ja zalivah
svojim suzama .

Vesna Parun

DA SI BLIZU

Da si blizu, naslonila bih celo na tvoj stap i, nasmijesena
ovila bih ruke oko tvojih koljena.
Ali nisi blizu, i moja ljubav za tobom nespokojna
ne moze da usne ni u nocnoj travi
ni na valu morskom, ni na ljiljanima.

Da si blizu. Da si barem tako
nestalno blizu kao kisni oblak
nad izgubljenom kucom u dolini.
kao nad morem surim krik galeba sto odlijece
pred dolazak oluje u vecer punu briga.

O da si barem tako tuzno blizu
kao cvijet sto spava zatvorenih ociju
pod bijelim krovom snijega u tisini
kamenih suma, cekajuci proljece.

Da si blizu, o moj hladni cvijete.
Samo jednom kretnjom da si blizu
neveselim vrtovima mojim
sto vec sahnu klonuti od bdijenja.

Ali noc je, i svijet je daleko.
A ja ne znam mir tvoj. Ptice tvoje
s mojih su grana sasle. I sjaj zore
iz mojih zjena odlazi zauvijek
u uvrijedjenu zemlju zaborava
u kojoj je neznano ime ljubavi.




KAD PTICA PRESTANE VOLJETI


Kad ptica prestane voljeti drugu pticu, ona joj ne kaze:

"Odleti sada hiljadu milja daleko da ne bi gledala ravnodusnost

kako se gomila u mojim zjenicama...!"

Jer ptica nije troma kao covjek;

daljina je za nju leprsanje slatke svjetlosti koja raspiruje ljubav.


Ne kaze joj: "Sad se sakrij hiljadu stopa duboko ispod zemlje,

da ne cujes kako pjevam u predvecerje njeznu uspavanku drugoj dragani

koja lezi sa kljunom u mome krilu...!"

Jer ptica nije povrsna kao covjek;

ona zna da se otkucaji srca pod zemljom propinju jos snaznije

i umjesto umirujucih zvukova uspavanke

cijela bi suma morala slusati tutnjavu podzemlja koju je izbacio bol...


Zato ptica kad prestane voljeti drugu pticu

ona ostane pokraj nje da tu umre u samoci.

A covjek kad prestane voljeti drugog covjeka,

od stida i pomutnje ne zna sto bi,

i bjezeci sve dalje od njega, ugnijezdi u svom srcu njegovu tugu....

Vesna Parun

ovo je dobro.....a i istinito....
A covjek kad prestane voljeti drugog covjeka,

od stida i pomutnje ne zna sto bi,

i bjezeci sve dalje od njega, ugnijezdi u svom srcu njegovu tugu....

Vesna Parun

Je da Žuja, ali barem bi trebalo ostat poštovanje ,ako više nema ljubavi !

Ne znam dal je još živa Vesna Parun

Bila je baš emotivna osoba .... sjećam se nekih intervjua s njom

Najpoznatija naša suvremena pjesnikinja Vesna Parun preminula je u ponedjeljak u 5.20 sati u Stubičkim Toplicama. Ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju dr. Davor Gredičak kazao nam je kako su je mrtvu pronašle medicinske sestre u jutarnjoj viziti. Dežurni liječnik potvrdio je smrt.
- Bolovala je od tumora štitne žlijezde i imala je oslabljeno srce.
Svima u bolnici će nam nedostajati. Teško nam je jer je ona bila naša legenda - rekao je Gredičak.
Vesna Parun se rodila 10. travnja 1922. na otoku Zlarinu kod Šibenika. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, no zbog rata i drugih životnih okolnosti prekinula je studiji. Od 1962. do 1967. boravila je u Bugarskoj gdje se udala i razvela. Od tada je živjela uglavnom u Zagrebu i radila kao slobodni književnik. Godine 2002. je završila u Specijalnoj bolnici u Stubičkim Toplicama zbog prijeloma natkoljenične kosti. Poslije su je liječili od tumora štitne žlijezde, a bolovala je i od tromboze i kardiomiopatije. Njezin boravak u Specijalnoj bolnici plaćao je Grad Zagreb. Prema vlastitim riječima provela je vrlo težak život, od djetinjstva nadalje te je okušala više patnje i stradanja nego radosti. Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost.(24sata)

Pocivala u miru!

SONET O SRECI

Uvjek si negdje u njenoj blizini
i sve ti sapcu oci prolaznika
puteve njene, i sve ti se cini
da ti je znana sa starinskih slika
iz albuma, iz kog se sretno lice
nevjeste mlade cednim carom smjeska.
Ti gledas kako rijeka porodice
kroz klance srlja, a cela viteska
stoje na pragu doma uznosita.
I cekas, najzad uspokojen, cist
da prhne roda s krova, zvekne zdenac.
Al nek se zutim albumom proskita
ruka jos malo-spazis prazan list
pa kovceg, i na njemu srebren vijenac